Tko je Fridtjof Nansen?

Fridtjof Nansen (1861. – 1930.)
Život u službi znanosti i čovječnosti

Fridtjof Nansen (1861. – 1930.) je bio norveški istraživač, naučnik, državnik i dobitnik Nobelove nagrade za mir.
Kao istraživač, prošao je Grenland 1882. i ponovo 1886. godine. Njegova ekspedicija kroz Arktik (1893. – 1896.) se ubraja u najveće istraživačke avanture svih vremena. Svojim brodom Fram je dosegao najsjeverniju točku Arktika.

Svoja istraživanja prekida 1905. godine kako bi zagovarao nezavisnosti Norveške od Švedske. Nakon raspada Unije, postaje norveški veleposlanik u Londonu do svibnja 1908. 1918. godine postaje predsjednikom norveškog izaslanstva u Ligi Naroda u Ženevi. Prvi veci zadatak kojemu se Nansen uspješno posvetio je bio repatrijacija ratnih zarobljenika, problemu kojim se Liga Naroda počela baviti u proljeće 1920. Stanje ratnih zarobljenika u Sibiru je bilo očajno: na tisuće ih je umiralo od hladnoće i gladi. Zarobljenike je trebalo osloboditi prije zime 1920-1921. godine, jer je postojao opravdani strah da će u suprotnom većina zarobljenika umrijeti od gladi, hladnoće ili bolesti. U narednih godinu i po dana, Nansen je uspio vratiti u domovinu oko 450 000 bivših zarobljenika iz 26 zemalja, spašavajući ih na taj način od sigurne smrti.

Glad koja je harala u Europi od 1921. do 1923. godine je bila jedna od najvećih katastrofa u povijesti čovječanstva – u samo godinu i po dana umrlo je više od 30 milijuna ljudi. Nansen je pokrenuo humanitarni program protiv gladi, koji je prvotno bio predviđen za dva milijuna ruskih i ukrajinskih izbjeglica, ali je postepeno proširen na sve grupe i pojedince bez državljanstva u Europi.
1921 godine, Vijeće Lige Naroda, na poticaj Međunarodnog crvenog križa i drugih organizacija, osniva Visoko povjerenstvo za izbjeglice te stavlja Nansena da upravlja njime. Za apatride, koji su mu bili povjereni na brigu, Nansen je izdao Nansen Putovnicu, identifikacijski dokument, kojeg su s vremenom priznale 52 vlade svijeta. U devet godina rada Ureda, Nansen se brinuo o stotinama tisuća izbjeglica – Rusa, Turaka, Armenaca, Asiraca – koristeći metode koje će postati klasične: skrbništvo, repatrijacija, rehabilitacija, ponovno naseljavanje, emigracija, integracija.

Nansen Putovnica je omogućila milijunima ljudi da nadu svoj novi dom. Današnja izbjeglička putovnica je direktni potomak Nansen Putovnice, koju je i NDC Osijek preuzeo kao svoj vizualni identitet.
Kao priznanje za svoj rad s izbjeglicama i ljudima pogođenim glađu, Nobelovo povjerenstvo u Oslu je odlučilo dodijeliti Nansenu Nobelovu nagradu za mir 1922. godine.

Liga Naroda je 1931. godine otvorila Nansenov međunarodni ured za izbjeglice, koji je nastavio Nansenov rad. Ured je nagrađen Nobelovom nagradom za mir 1938. godine, kao priznanje za svoj trud i humanitarni rad u cijelom svijetu.